Kao dokumentarac koji zadire duboko u priču o nekoć poznatom divu online plaćanja, 'Skandal! Bringing Down Wirecard' može se opisati samo kao jednako uzbudljiv i uzbudljiv. To je zato što ovaj Netflixov original ispituje ne samo način na koji se popeo u industriji kroz navodne opsežne računovodstvene malverzacije, već i druge složene interese njegovih rukovoditelja. Sada, ako želite saznati više o glavnom operativnom direktoru koji je postao međunarodni bjegunac Janu Marsaleku — s posebnim fokusom na njegovu moguću trenutnu poziciju — imamo pojedinosti za vas.
Iako rođen u Beču, u Austriji, 15. ožujka 1980., Jan Marsalek navodno se krajem 1990-ih zauvijek preselio u Njemačku jer je želio izbjeći obvezno služenje vojnog roka u svojoj domovini. Stoga se vjeruje da je s 19 godina osnovao svoju prvu softversku korporaciju za e-trgovinu, da bi ga brzo zaposlio Wirecard (2000.) zbog njegovog znanja o sustavima Wireless Application Protocol. Da, bio je nevjerojatno pametan, ali njegov prirodni šarm, samopouzdanje, kao i komunikacijske vještine bili su aspekti zbog kojih se uvijek isticao, prema produkciji koju je režirao James Erskine.
Stoga nije bilo internog iznenađenja kada je Jan uspio preuzeti poziciju glavnog operativnog direktora (COO) i zaslužiti mjesto u upravnom odboru tvrtke samo desetljeće kasnije. Činilo se da je tada činio mnogo za Wirecard, no to je navodno uglavnom bilo povezano s računovodstvenom prijevarom kako bi se osiguralo da njihov promet nastavi rasti, što ga je učinilo jednim od glavnih optuženih krivaca.
Također je važno napomenuti da mnogi vjeruju da bi Jan mogao biti špijun za Rusiju, vrbovan davnih 1990-ih nakon što je preko Društva austrijsko-ruskog prijateljstva naišao na neke dužnosnike. Poanta da je nekoliko njegovih dugogodišnjih prijatelja navodno uključivalo bivše međunarodne obavještajne službe i njegovu želju da uspostavi granicu milicajci u ratom razorenoj Libiji samo dodatno uvećava ovu tvrdnju.
Jednom je vijest o Wirecardu izgubila polovicu cjelokupnog prihoda i 1,9 milijardi eura u gotovini (tada 2,3 milijarde dolara) izašla na vidjelo krajem lipnja 2020., Jan Marsalek je 'izvanredno suspendiran' od strane uprave tvrtke. Zapravo je bio upleten u revizorovo konačno izvješće, što ga je natjeralo da se posavjetuje s nekoliko odvjetnika prije nego što jednostavno pobjegne iz zemlje jer je bilo jasno da je njegov predstojeći kazneni slučaj ozbiljan.
Prema dokumentarcu, prva izvješća koja sugeriraju da je Jan sletio na Filipine 23. lipnja, samo da bi sljedećeg jutra pažljivo krenuo prema Kini, nisu istinita. Umjesto toga, bivši izvršni direktor otputovao je natrag u svoju domovinu Austriju, odakle se ukrcao na privatni avion koji je uspio rezervirati za grad Minsk u Bjelorusiji po cijeni od blizu 8000 eura (plaćeno u gotovini). Podaci o letu pokazuju da je sletio u 23:07 po lokalnom vremenu 19. lipnja 2020., nakon čega je navodno prešao u Rusiju s austrijskom putovnicom na ime Maks Mauer.
Što se tiče njegovog trenutnog boravka, Jan navodno živi u elitnom zatvorenom naselju u Moskvi, Rusija, pod izravnom zaštitom vladine agencije Federalne sigurnosne službe (FSB). Štoviše, jest vjerovao dobio je rusko državljanstvo u lipnju 2021., s urednom putovnicom na ime German Bazhenov — navodno ima i drugu putovnicu na nepoznato ime. Neki izvještaji dalje pokazuju da 42-godišnjak trenutačno služi kao distributer Sputnika V (lokalnog cjepiva protiv covida) i održava pozitivan odnos s vladinim plaćenicima.
Interpol je zapravo izdao crvenu tjeralicu protiv Jana u kolovozu 2020. - zahtjev svim agencijama u svijetu da ga lociraju i uhite - što znači da je on jedan od trenutno najtraženijih ljudi. Bivši glavni operativni direktor Wirecarda optužen je za “komercijalnu prijevaru bande” koja iznosi milijarde u vezi s pronevjerom, kao i drugim imovinskim i gospodarskim prijestupima. Jan se stoga uglavnom drži skriven, osim što se pojavljuje na internetu putem svog Telegram račun svakih nekoliko mjeseci, a zadnji put je bio aktivan 21. siječnja 2022.