U režiji Alejandra Monteverdea, 'Sound of Freedom' je akcijski film o čovjeku imenom Tim Ballard . U početku kao specijalni agent za istrage američke domovinske sigurnosti (HSI), dao je otkaz nakon što je spasio dječaka Teddyja iz kandži trgovaca djecom. Odluku donosi nakon saznanja da je dječakova sestra još uvijek zarobljena i da službeni kanali možda neće biti dovoljni za brzo spašavanje. Ono što slijedi je mučno putovanje duboko u dubinu kolumbijska šuma s jedinim ciljem spašavanja nevinog života.
U glavnim ulogama Jim Caviezel, Mira Sorvino i Bill Camp, film se vrti oko stvarnih užasa koji uključuju nedužne živote. Motivirajući film prepun akcije mnogi su hvalili jer se bavi problemima s kojima se ljudi i danas suočavaju u nekim dijelovima svijeta. Junaštvo Ballarda također je motivirajući faktor u filmu zbog kojeg se mnogi pitaju kako je taj lik nastao. Je li film temeljen na stvarnim događajima? Pa, mi smo tu da istražimo isto!
Da, 'Sound of Freedom' djelomično se temelji na istinitoj priči. Kako se ispostavilo, film pomno prati sjećanja Tima Ballarda i rad njegove organizacije, Operation Underground Railroad, AKA OUR, koja je osnovana 2013. Prema bivšem agentu Radne skupine za internetske zločine protiv djece (ICAC), on je bio svjedok na mnoge užasne slučajeve trgovine djecom tijekom godina koje je proveo u saveznoj agenciji, no očito je često morao obuzdavati svoja načela i sklonosti zbog naredbi koje je dobivao od svojih nadređenih.
Ballard je otkrio da su ga dva slučaja motivirala da napusti savezni posao. Dotični incidenti dogodili su se na Haitiju i Kolumbiji, iako se film prvenstveno fokusira na događanja u potonjoj zemlji. Stoga su on i neki njegovi kolege napustili HSI kako bi osnovali OUR uz potporu Glenna Becka. Prema organizaciji, misija prikazana u filmu zapravo je bila dio 'Operacije Triple Take', s tri koordinirana obaranja unutar Kolumbije. Imajući to u vidu, zadatak o kojem je riječ bio je prvi koji je grupa preuzela, budući da su prethodno pokrenuli i završili misije na Haitiju, Cartageni (grad u Kolumbiji) i Dominikanskoj Republici.
Na temelju zapisa OUR-a, likovi kao što su Fuego, Vampiro i Giselle temeljeni su na ljudima iz stvarnog života, a potonji je očito inspiriran Kelly Johana Suarez, bivšom kraljicom natjecanja ljepote i profesionalnim modelom iz Cartagene koja navodno koristi svoju slavu i resurse za promet djece od nesuđenih roditelja. Osim toga, prikaz djece žrtava trgovine ljudima u filmu je nešto što organizacija također tvrdi da je istinito u stvarnom životu.
Zapravo, dječak koji je motivirao Tima da napusti HSI zapravo se temelji na dječaku iz stvarnog života koji je dao Ballardu pločicu za pse koju mu je dala njegova sestra kao simbol nade za spas. Ovaj konkretan incident očito je držao NAŠEG osnivača usredotočenim na njegovu potragu da pronađe Gardyja, nekoga za koga se organizacija nada da će ga pronaći jednog dana u bliskoj budućnosti. Uz to, postoje određeni aspekti filma za koje čak i NAŠI priznaju da zapravo nisu činjenično točni.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu
Na primjer, Tim nije otišao sam u kolumbijsku džunglu kao lažni liječnik kako bi spasio djevojčicu. Uz to, Ballard je očito vodio skupinu operatera na tajnom zadatku kao skupinu liječnika u džunglu koja se nalazi na granici Haitija i Dominikanske Republike. Osim toga, za razliku od svog filmskog kolege, Ballard nije nikoga ubio da bi spasio dijete u stvarnom životu. Jedan ključni aspekt koji je i sam OUR istaknuo je da njihov prikaz na ekranu kako izgleda trgovina djecom nije potpuno točan prikaz, te postoji mnogo mjesta i načina na koje oni koji su uključeni u svijet trgovine ljudima ostvaruju svoje planove.
Kako se ispostavilo, postoji značajan razlog zašto Jim Caviezel tumači Ballarda. Bivši agent HSI-ja priznao je da ga je jako motivirao glumčev rad u 'Grofu Monte Cristu'. S druge strane, Caviezel je tvrdio da je film možda njegov najvažniji rad, odmah iza 'Muke Kristove'. Treba napomenuti da je OUR bio okružen skepticizmom tijekom godina svog postojanja, a mnogi su bili zabrinuti zbog nedostatka transparentnosti organizacije kada su u pitanju financijska pitanja.
Osim toga, Ministarstvo pravosuđa savjetovalo je ICAC-u u veljači 2016. da se kloni OUR-a, pri čemu je zapovjednik ICAC-ovog ogranka u Washingtonu u e-poruci lokalnim vlastima naglasio da se grupi ne smije davati službena pomoć. Zbog činjenice da se većina elemenata u filmu prvenstveno temelji na tvrdnjama Ballarda i OUR-a, teško je potvrditi istinu iza njih. Štoviše, postoje određeni aspekti filma za koje je sama organizacija tvrdila da nisu točni. Uz to, formiranje OUR-a i utjecaj trgovine djecom u suvremenom svijetu doista su istiniti, čineći 'Sound of Freedom' prilično bliskim stvarnom životu.