Snimljeno: Film Liama ​​Neesona inspiriran je istinitim pričama o otmicama

Redatelj Pierrea Morela, 'Taken', zabavio je publiku diljem svijeta svojim prikazivanjem 2008. godine kao utemeljen i oštri osvetnički triler s eksplozivnim akcijskim sekvencama i izvedbom Liama ​​Neesona koja je definirala karijeru. Film počinje s iscrpljenim Bryanom Millsom (Neeson), koji živi u malom stanu, radi kao sigurnosni nadzornik i bori se da se poveže sa svojom kćeri, Kim. Kim živi s majkom i bogatim očuhom, koji nadmašuje Bryanove pokušaje da ostavi dojam na nju.

Međutim, kada njezino putovanje u Francusku pođe po zlu, što kulminira njezinom otmicom od strane albanske bande, Bryanove vještine iz njegove skrivene prošlosti ponovno se koriste. Imati nečiju voljenu osobu koja je oteta u stranoj zemlji i bačena u nju seksualna trgovina jedan je od najgorih strahova koje čovjek može imati. A slušajući o takvim pričama u vijestima, čovjek se mora zapitati temelji li se zavjera o otmici u filmu 'Taken' na istinitoj priči ili je inspirirana stvarnim događajima?

Priča o Taken je izmišljena, ali ukorijenjena u stvarnosti

'Taken' se ne temelji na istinitoj priči, već je vođen originalnim scenarijem kultnog dvojca Roberta Kamena i Luca Bessona. Iako nisu stvorili radnju filma 'Taken' koristeći se jednim istinitim događajem, inspiraciju su crpili iz vijesti o otmici i trgovini ženama u svrhu seksa u srednjoj i istočnoj Europi. U intervjuu, Kamen je otkrio da mu je Luc Besson prenio priču o muškarcu koji prodaje žene na aukciji u zamku u Belgiji. Fascinirani, njih dvoje su dublje istraživali takve izvještaje i otkrili bizarnu praksu otmica jedne albanske bande.

Nakon što je željezna zavjesa pala, trgovci bi odlazili u male istočnoeuropske gradove i regrutirali žene za trgovinu. Albanska banda bi, s druge strane, samo otela usamljene žene koje putuju i putuju s ruksakom kako bi uštedjele na troškovima vrbovanja i prijevoza. Međutim, nisu shvatili da će ih njihove obitelji tražiti. I jesu, što je značilo katastrofu za njihovu operaciju. Kombinirajući ove dvije priče iz stvarnog života, pisci su razvili profinjeniji tip albanskih otmičara i bogatih podzemnih dražbovatelja koji će poslužiti kao antagonisti za njihov film. Oni koji, poput svojih kolega iz stvarnog života, odluče krenuti za krivim plijenom.

Ionako s lošom reputacijom kada je u pitanju organizirani kriminal, ova balkanska nacija pretrpjela je veliki PR neuspjeh nakon objavljivanja filma 'Taken'. Kao odgovor, albanska vlada objavila je turističku reklamu koja se izravno obraća Liamu Neesonu. Reklama počinje nježnom optužbom za Neesonovu ulogu u stvaranju ozloglašene reputacije Albanaca i moli ga da dođe u Albaniju i da ga “odnese” njezina prirodna ljepota. Oglas je naišao na različite reakcije; Dok su neki cijenili njegovu kreativnost, za mnoge je skrenuo pozornost na samu stvarnost nacije koju je želio prikriti.

Film je inspirirao daljnju dramu kada je čovjek tvrditi biti umirovljeni pukovnik specijalnih postrojbi vojske tvrdio je da se priča temelji na njegovom životu. William G. Hillar iz Millersvillea bio je samoproglašeni stručnjak za borbu protiv terorizma koji je savjetovao strane vojne organizacije. Često je govorio protiv trgovine ljudima, a tvrdio je i da mu je jedina kći oteta i postala fatalna žrtva trgovine ljudima u svrhu seksa. Optužio je filmaše koji stoje iza filma 'Taken' da su oteli njegovu životnu priču za svoj film.

Međutim, nakon istrage FBI-a, sve Hillarove tvrdnje su bile izmišljotine, a on je zapravo bio radarski operater u rezervi obalne straže. Dovoljno ludo, godinama se izvlačio s tim, čak su ga FBI-evi odjeli u Salt Lake Cityju i Chicagu angažirali za tisuće dolara da pruži obuku. Hillar je optužen za prijevaru putem interneta nakon što je priznao krivnju i vratio je 171.000 dolara honorara za podučavanje koje je naplatio organizacijama, a veći iznos njegove zarade i ulaganja je nestao.