Netflixa španjolski Serija 'Banka pod opsadom' odvija se kroz POV Maidera Garmendije i Bernarda 'Bernia' Garcíe, dvojice novinara koji rade za lokalne novine Daily Barcelona. Dok je prvi početnik koji se bavi šokantnim događajima u vezi s pljačkom u središnjoj banci Barcelone, drugi je iskusni fotograf koji se bavi smrću svog kći . Maider i Berni svladavaju nekoliko prepreka i ograničenja kako bi razotkrili misterij iza zapanjujućeg pljačka koji uzdrmava pozicije moći u Španjolska . Dok je kriminalistička drama temelji se na intrigantnoj istinita priča , podrijetlo ova dva lika uopće nije tako jednostavno! SPOILERI NAPRIJED.
Maider Garmendia i Bernardo 'Berni' García dva su izmišljena lika koje je stvorio scenarist Patxi Amezcua za 'Bank Under Siege'. Dvojica novinara nemaju točne dvojnike u stvarnom životu. Prije svega, prikaz Maidera i Bernija u seriji kako dolaze do telefonske govornice kako bi dobili omotnicu s popisom zahtjeva pljačkaša ukorijenjen je u stvarnim događajima. Umjesto Daily Barcelona, kriminalci uključeni u pljačku obratili su se Diario de Barcelona, čiji su zaposlenici prvi stigli na mjesto događaja. No, ono što slijedi u životima dvoje novinara u kriminalističkoj drami je izmišljeno.
Nema dokaza koji bi tvrdili da je Emilio Alonso Manglano, tadašnji voditelj Centro Superior de Información de la Defensa (CESID), prijetio ili nudio novac novinaru koji je radio za Diario de Barcelona. Slično tome, nijedna eksplozija bombe koja je umalo ubila novinara nije povezana sa zloglasnom pljačkom u godinama koje su uslijedile. Amezcua je sigurno stvorio Maidera i Bernija kao tragače za istinom koji gledateljima otkrivaju misterij iza pljačke. Priroda zločina koji se dogodio u stvarnosti čini izravno pripovijedanje neizmjerno teškim. Iako je od pljačke prošlo više od četiri desetljeća, točan motiv iza toga još uvijek je predmet spora.
Izvještaji iz stvarnog života koji se tiču pljačke godinama su proturječili. Da stvar bude još kompliciranija, teorije zavjere i mitovi promijenili su razumijevanje onoga što se stvarno dogodilo u Središnjoj banci Barcelone kobnog dana 23. svibnja 1981. Dok je pristupao tako visoko slojevitom, kompliciranom zločinu, Amezcua je sigurno trebala dva izmišljenih likova kako bi gledateljima predstavio svoju verziju “istine” bez brige o autentičnosti. Budući da su novinari samo tragači za istinom, Maiderova i Bernijeva kreacija je opravdana. 'Banka pod opsadom' prikazuje motiv pljačke uz istragu koja se u stvarnosti nikada nije dogodila. Dva fiktivna lika su prikladan izbor za integraciju ovog fiktivnog dijela u narativ.
Osim što služe određenoj svrsi u priči, Maider Garmendia i Bernardo “Berni” García rasvjetljavaju svijet novinarstva koji je postojao 1980-ih u Španjolskoj. Iako je 'Banka pod opsadom' prvenstveno serija o pljačkama, ona također istražuje kulturnu i političkim dimenzije cijelog razdoblja. Usmjerenost na visoke položaje i autoritet svjedoči tome. Emisija Patxi Amezcua koristi ove dvije izmišljene novinarke kako bi dublje proniknula u te teme. 20 th stoljeće bilo je vrlo turbulentno razdoblje za novinare u Španjolskoj. Cenzura i represija slobode tiska prevladavali su u zemlji tijekom ovog burnog razdoblja španjolske povijesti. Poput Maidera i Bernija, novinarima je često bilo zabranjeno izvještavati o istini iza onoga što se stvarno događalo u Španjolskoj.
Čak i nakon kraja frankističke ere, nekoliko ekstremističkih i separatističkih skupina napadalo je novinare, navodi United Stations. Ubojstvo novinara El Munda, Joséa Luisa Lópeza de Lacallea, istaknulo je ozbiljnost prijetnje s kojom su se suočili mediji. Iskustva bliske smrti Aurore Intxausti i Juana Paloma, koji su doprinijeli Anteni 3 odnosno El Paísu, podsjećaju nas na eksploziju bombe koja je zamalo ubila Maidera. Iako su Maider i Berni izmišljeni, nevolje stvarnih novinara koji su radili u Španjolskoj 20. th stoljeća nisu bile drastično drugačije. Kroz njihova iskustva možemo učiti o hrabrosti i odlučnosti koju je pokazao španjolski tisak u razdoblju kada je zemlja prelazila u obećanu zemlju demokracije.