Film Brada Furmana iz 2016. 'The Infiltrator' govori uzbudljivu priču o cariniku Robertu Mazuru, koji ima zadatak razotkriti operacije pranja novca povezane s nekim od najozloglašenijih narkokartela u zemlji. Njegov najzastrašujući izazov javlja se kada ode na tajni zadatak, prihvaćajući pseudonim Bob Musella kako bi se infiltrirao u jedan od najvećih svjetskih kartela. Dok stječe povjerenje njegovih članova, otkriva i inkriminirajuće dokaze koji bi u konačnici mogli dovesti do kolapsa njihova carstva. Film istražuje teme koje odjekuju povijesnim događajima. Stoga neće biti iznenađenje ako se i temelji na istinitoj priči.
Scenarij filma 'Infiltrator' temelji se na autobiografiji Robert Mazur pod nazivom 'The Infiltrator: My Secret Life Inside the Dirty Banks Behind Pablo Escobar's Medellin Cartel', koji je objavljen 2009. Za ekran ga je razvila Ellen Furman, koja je majka redatelja Brada Furmana. Uz samo nekoliko iznimaka, većina pravih imena i događaja iz Mazurovih iskustava zadržana je u filmu. Učinkovito prikazuje izvršenje operacije C-Chase, prikazujući zamršene detalje Mazurova tajnog rada i značajne napore da se razbiju operacije pranja novca narko kartela.
Robert Mazur dobio je ideju za knjigu kada je radio kao tehnički savjetnik za remake filma 'Miami Vice' Michaela Manna iz 2006. Tijekom tog vremena, Mann je bio očaran Mazurovim tajnim pričama i predložio je njihovo pretvaranje u film, naglašavajući potrebu za knjiga za predstavljanje ideje. 'Uvijek sam mislio da postoji nešto posebno u priči', Mazur odraženo , ističući da ga je Mannova kreativna podrška uvjerila da nastavi projekt. Nakon što je osigurao agenta, izradio je prijedlog izdavanja koji je brzo postao popularan, prodan u roku od mjesec dana i utirući put za adaptaciju.
Operacija C-Chase bila je važna tajna operacija koja se provodila kasnih 1980-ih i ranih 1990-ih, prvenstveno usmjerena na razbijanje mreža pranja novca velikih narko-kartela. Konkretno, ciljao je na kartele Medellín (na čelu s Pablom Escobarom) i Cali, koji su bili odgovorni za veliku većinu kokaina koji je u to vrijeme ušao u zemlju. Operacija je započela 1986. i uključila je više agencija za provođenje zakona, uključujući Upravu za suzbijanje droga (DEA), Carinsku službu (sada dio Ministarstva domovinske sigurnosti) i Federalni istražni ured (FBI). Predvodio ju je Robert Mazur, specijalni agent carine koji je išao na tajni zadatak kao perač novca po imenu Bob Musella.
Cilj Roberta Mazura bio je infiltrirati se u financijske operacije narkokartela i razotkriti zamršenu mrežu shema pranja novca koje su koristili za skrivanje zarade od trgovine drogom. Tijekom operacije uspješno je stekao povjerenje visokopozicioniranih članova kartela i njihovih suradnika, što mu je omogućilo prikupljanje ključnih dokaza i dokumenata. To je uključivalo snimke razgovora i transakcija koje su uključivale različite pojedince i financijske institucije u proces pranja novca. Govoreći o svom tadašnjem radu, Mazur je rekao: “Živio sam i disao da dobijem informacije. To je ono što me tjeralo. Živjeti 24/7; 48/7, kad bih mogao. To je bila moja slabost.”
U raznim intervjuima, Mazur je naglasio ključnu ulogu svog tima u uspjehu operacije C-Chase. Mnogi likovi iz stvarnog života prilagođeni su ekranu, kao što su Emir Abreu, koji je bio Mazurov blizak prijatelj i partner, ključan za uspjeh misije. Carinski agent iz Aguadille, Emir je bio poznat po svojoj izvanrednoj sposobnosti čitanja ljudi, zaradivši Mazurovo duboko poštovanje. Osim toga, agent Kathy Ertz predstavljena je kao Kathy Erickson — zaručnica Mazurova tajnog identiteta Boba Muselle, strateški izbor kako bi se učinio srodnijim i ranjivijim za kartel. Ovaj je zadatak označio njezinu prvu i posljednju tajnu misiju.
Slično tome, mnogi drugi likovi poput Erica Wellmana i Bonni Tischler također su inspirirani stvarnim ljudima. U stvarnosti, plan je bio da se uhićenja izvrše na dan vjenčanja Roberta Mazura. Međutim, Mazur je inzistirao da se operacija ne odvija pred ženama i djecom zločinaca, jer vjeruje da su nevini. Njegov nadređeni, Bonni Tischler, isprva je bio skeptičan u vezi s ovom idejom, ali kada su drugi agenti podržali Mazurov zahtjev, naposljetku su odlučili izvršiti uhićenja večer prije lažnog vjenčanja.
Posao koji su Robert Mazur i njegov tim obavili tijekom operacije C-Chase rezultirao je s impresivnih 85 optužnica, što je značajno utjecalo na svijet organiziranog kriminala. Njihovi napori pridonijeli su padu Bank of Credit and Commerce International (BCCI), koja je tajno preuzela nezakonito vlasništvo nad First American Bankshares u Washingtonu, DC. Osim toga, Mazurova istraga odigrala je ključnu ulogu u osudi bivšeg panamskog diktatora Manuela Noriege. Zbog prirode svog posla, Mazur se suočio s brojnim prijetnjama smrću, zbog čega se držao povučeno.
Izbjegavao je pokazivati lice u intervjuima, pa čak i prisustvovati projekciji filma 'The Infiltrator' na crvenom tepihu. Mazur je izrazio nevoljkost razgovarati o svojoj osobnoj sigurnosti, navodeći da to nije stvar javnog interesa. Umjesto toga, nada se da će dijeljenjem svoje priče skrenuti pozornost na financijske zločine i njihove dalekosežne posljedice. Dok film može sugerirati da su napori njegova tima značajno narušili carstvo Pabla Escobara, Mazur priznaje da utjecaj nije bio tako značajan kao što se prikazuje. On uspoređuje njihov rad sa stvaranjem 'izbočine na autocesti' za kartel, ističući da, iako su napravili razliku, cjelokupna struktura organiziranog kriminala nastavila je djelovati.
Film doista pojačava teatralnost, a čak je i Robert Mazur priznao da su takvi ukrasi bili potrebni za stvaranje kinematografskog iskustva. Međutim, zbog njegove bliske uključenosti u produkciju filma, velik dio njegove autentičnosti je sačuvan. Najznačajniji aspekt koji blista je integritet s kojim je Mazur obavljao svoj posao, zajedno s raznim pojedincima koji su pridonijeli uspjehu jedne od najznačajnijih tajnih operacija u zemlji. Mješavina stvarnih i izmišljenih elemenata stapa se u biografiju koja je uistinu izdržala test vremena.